|
 Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se različitim akcijama, seminarima i radionicama. Želeći se pridružiti praksi informiranja o ovoj važnoj temi članovi GO HDZ-a Koprivnica, Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski Koprivničko-križevačke županije i Mladeži HDZ-a organizirali su u srijedu 25. studenog 2009. godine predavanje u zgradi Veleučilišta u Koprivnici.
Prisutne je pozdravila dr. Vesna Mađarić organizatorica tribine te zahvalila na odazivu. Predsjednica Zajednice žena HDZ-a i članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije Verica Rupčić je upozorila; «Svjesni porasta nasilja izdvojili smo da je najveći problem nedostatak skloništa za žrtve nasilja. To je upravo i prioritet rada Povjerenstva koje je osnovana pri Županiji. Prije nekoliko dana imenovana je stručna radna grupa koja će krenuti s pripremama za realizaciju « Sigurne kuće». Cilj nam je i osnaživanje ženskog poduzetništva kao i promicanje ravnopravnosti u manjim sredinama.» naglasila je Verica Rupčić. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Koprivnici Sonja Petrović izdvojila je karakteristike nasilničkih ponašanja u zadnjih nekoliko godina te pojasnila: «Danas govorimo o porastu broja slučajeva, ali isto tako i o porastu vrsta nasilja. Primjećujemo i ekonomsko, fizičko, psihičko i emotivno nasilje. Ono traje više godina, a u čak 50% slučajeva uzrok je alkohol. Ipak smatram da je povećanje broja prijava uzrokovano i velikim senzibiliziranjem javnosti putem ovakvih edukacija i putem medija.» Glavna predavačica prof. dr. Jadranka Mustajbegović iz Škole narodnog zdravlja «Andrija Štampar» iz Zagreba govorila je o psihološkom nasilju nad ženama na poslu te izdvojila;„Istraživanja kod nas pokazuju da je svaki četvrti ili peti zaposleni iskusio jedan od oblika neprijateljskog ponašanja na radnom mjestu, što je sukladno podacima u Europi. Mobing se češće javlja u područjima zdravstva i školstva i to u svim smjerovima i vertikalno i horizontalno. Uočena su i neka pravila. Tako su najčešće žrtve mladi tek zaposleni ljudi, stariji pred mirovinom i fizički invalidi.  Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga pretežito se ipak obraćaju žene. Mobing nije dijagnoza, ali nasilništvo ostavlja zdravstveno prepoznatljive i uočljive posljedice. Kad su atmosfera i odnosi neprijateljski, kad nema povoljnih niti korisnih rješenja, radi se o specifičnom obliku ponašanja na radnom mjestu za koji postoji niz sinonima: psihološko zlostavljanje na radnom mjestu, emocionalno nasilje na radnom mjestu, psihološki i moralni teror na radnom mjestu. Uzroci takvog ponašanja mogu biti i u organizacijskoj klimi i radnom okruženju koje na prešutni način odobrava takav stav. Još je gore kada se mobing ne prepoznaje. Upravo zato prevencija mobinga provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Kroz sprječavanje novih slučajeva informiranjem zaposlenika, kroz uključivanje medijatora u suzbijanje nasilja i kroz stručnu rehabilitaciju. Trebamo raditi na ljudskim vrijednostima i na ljudskim potencijalima jer oni postaju najvažniji zalog sretnog i uspješnog društva u budućnosti.
|
